Allar fęrslur Allir flokkar Sos Um félagiš Śrskrįning Lógó Spjallid@Vantru Póstfang Vantru@Facebook Vantru@Youtube Vantru@Twitter

Annįll 2010 : V af V

Landslag

[I. hluti] [II. hluti] [III. hluti] [IV. hluti]

Mišaš viš hvernig mįlflutningur og framkoma rķkiskirkjunnar hafši veriš žetta haust žį hefši žaš ekki įtt aš koma mikiš į óvart aš kirkjan leitaši nśna ķ nóvember rįša hjį fagašilum ķ almanatenglum viš aš mišla rétt mįlum og tala til fólksins, bęta ķmynd rķkiskirkjunnar. Leitaš var til KOM - almanatengla, en žar er reynslurķkt fólk sem geta rętt mįlin.

En viš komumst žó ekki hjį žvķ aš spurja; Af hverju žarf rķkiskirkjan almannatengla? Til hvers aš eyša einhverjum milljónum ķ aš reyna lķta vel śt? Er hennar ekki vegurinn, sannleikurinn og lķfiš? Hefši sį aur ekki veriš betur variš ķ bókhaldara?

Hér er rįšlegging til kirkjunnar sem gęti bętt ķmyndina ykkar og žetta rįš er frķtt nś sem endranęr:

Segiš bara satt. Hęttiš žessum żkjum og sišlausu lygum. Ef žiš viljiš fį nįnari śtlistun į žessum hugtökum, žį skuluš ekki leita ķ gušfręšibękurnar, kķkiš ķ oršabękurnar.

Hvort viš höfum einhverja įgętis rįšleggingu fyrir Gunnar og Jónķnu ķ Krossinum, žaš er nś annaš mįl. Žau hefšu įtt aš prófa aš žegja. En Gunnar ķ Krossinum var gefiš žaš aš sök aš hafa beitt žónokkrar konur ķ Krossinum kynferšislegu ofbeldi, ž.m.t. systur žįverandi konu sķna.

Ķ staš žess aš jįta, išrast og gera yfirbót, eins og sišurinn bżšur, eša bjóša hina kinnina, hefur Gunnar gripiš til žess rįšs aš rįšast į žęr konur sem telja sig žolendur brota hans og sverta mannorš žeirra.

Žetta gerši hann ķ hinum fśla anda Ólafs Skślassonar. Hann neitaši öllum sökum og spólaši svo ķ žęr. Versta. Taktķk. Ever. Fyrst hann gerši žaš žį fóru fleiri ķ Krossinum aš gera žaš sama og fremst ķ flokki var Jónķna Ben sem fór aš gera žaš sem hśn gerir best; aš śthśša, svķvirša og skķta uppį bak.

Žau hjśin voru ansi lengi aš įtta sig aš ašdróttanir og hótanir virka ekki lengur ķ svona mįlum og kannski var žaš ekki fyrr en einn stjórnmašur ķ Krossinum sagši sig frį stjórninni ķ kjölfariš į śtspili Jónķnu Ben aš kalla talskonu kvennana, sem įsaka Gunnar um kynferšisbrot, "druslu" og žašan af verra, aš žau sįu af sér. Hśn bašst žó afsökunar į žessum ummęlum sķnum, en hversu mikiš gagn žaš gerir mišaš viš žann sóšakjaft sem hśn višhafši, er ekki gott aš segja. Meš öšrum oršum: hvort žaš hafi ekki veriš fullseint ķ rassinn gripiš.

En žaš voru fleiri fréttir um kynferšisleg ofbeldi ķ kristnum söfnušum žetta įriš:

Kynferšislegt ofbeldi er ķtrekaš og skipulega žaggaš nišur ķ kristnum söfnušum. Ķ gęr var sagt frį kristnu sišferši Votta Jehóva. Hér eru svo vištöl viš tvęr konur śr söfnušinum: Malķn Brand og Elfa Lind Berudóttir

Kosiš var til stjórnlagažings ķ vetur. 520 bušu sig fram, 25 komust įfram. Žaš ętti ekki aš koma lesendum į óvart en helsta mįliš sem viš viljum sjį gerast į žessu stjórnlagažingi er ašskilnašur rķkis og kirkju, aš žetta samband verši endanlega rofiš og aš öll dómsdagsžvęla og trśverndarlög verši skoluš śr ķslenskri löggjöf, reglugeršum og stjórnsżslu. Aš eilķfu. Amen.

Allt rugl um aš žetta sé eitthvaš flókiš ferli er akkśrat žaš, bara rugl. Aš viš veršum aš halda ķ hefširnar og hluti af okkar ķslensku hefš er rķkiskirkja, er einnig algjört rugl. Hér veršur ekkert almennilegt jafnrétti og trśfrelsi fyrr skoriš veršur į žessi óešlilegu tengsl.

Žvķ mišur fyrir fólk sem vonašist eftir réttsżnu og réttlįtu fólki į stjórnlagažingiš žį komst Örn Bįršur Jónsson inn. Vonandi aš žessi óheišarlegi rķkiskirkjuprestur eigi ekki eftir aš sjanghęja umręšuna um ašskilnaš meš einhverjum lśalegum fantabrögšum.

Kannanir hafa sżnt įr eftir įr ķ aš verša 17 įr aš meirihluti landsmanna vilja fullan ašskilnaš rķkis og kirkju og žaš ekki seinna en 1944. Engu breytir žó aš meirihluti landsmanna séu skrįš ķ rķkiskirkjunna enda hafši rķkiskirkjan žaš forskot aš nęr öll žjóšin var skrįš ķ žetta apparat frį stofnun žess og lög hafa veriš snišin sérstaklega til žess aš višhalda žessu fyrirkomulagi t.d. meš sjįlfkrafa skrįningu barna ķ trśfélags móšur og žessi glępsamlegi samningur rķkis og kirkju frį 1997. Žó įstandiš hér sé ekkert einsdęmi žį veršum viš aš breyta žessu. Finnar eru meira segja pirrašir į lśthersku evangelķsku kirkjunni žar:

Hin kristilegu gildi kirkjunnar vķša um heim viršast oršiš ķ sķauknu męli felast ķ žrjóskri ķhaldsemi, mismununarįrįttu og dulbśinni mannvonsku. Enda byggir žetta allt saman į śreltri skruddu sem fyrir löngu er kominn fram yfir sķšasta söludag.

Viš hvetjum alla sem hafa ekki enn lįtiš verša af žvķ aš leišrétta trśfélagsskrįningu sķna, žaš er lķtiš mįl og tekur enga stund. Žaš er einnig hęgt aš gera žaš rafręnt. Muniš bara eftir aš gera žaš fyrir 1. desember nk. og žó žiš hafiš nęgan tķma žį er bara miklu betra aš gera žetta sem fyrst. Žiš sem skrįiš ykkur utan trśfélaga greišiš ķ rķkissjóš og getiš žį hugsanlega sparaš rķkinu um nokkrar milljónir annars fara sóknargjöldin ķ trśfélag aš eigin vali.

En vindum okkur aftur ķ nokkrar greinar. Birgir Baldursson velti fyrir sér hiš sanna klįm:

Sé mašur ónęmur fyrir bošskap prelįta ķ hvķtasunnusöfnušum, stendur eftir hegšun sem er algerlega śt ķ hött. Sama gildir um altarisgöngur, fermingar, skķrnir og jafnvel jaršarfarir. Fįrįnleiki trśarįstundunar veršur sżnilegur žeim sem ekki er nęmur fyrir skilabošunum į nįkvęmlega sama hįtt og dans veršur asnalegur žegar tónlistin heyrist ekki.

Hjalti Rśnar Ómarsson er mikill įhugamašur um starfsemi kirkjunnar. Hann skošaši kirkjužingiš ķ vantrśarljósi. Žarna voru stór mįl, peningamįl, ašskilnašarmįl, skólamįl og almanatengslamįl rędd ķ ljósi krists, og aš sjįlfsögšu er veriš aš vinna ķ einhverri glansmynd:

Žegar ég fer yfir žessi mįl, žį blasir viš mér mynd af kirkjunni sem hśn vill ekki aš ašrir hafi af sér. Kirkjan er mjög upptekin af peningum, hefur įhyggjur af śrsögnum śr kirkjunni, vill gjarnan komast ķ snertingu viš hugi barna og hefur įhyggjur af žeirri mynd sem fólk hefur af henni, og vill eyša miklu ķ aš breyta žvķ.

Af hverju eftirlķf? Ketill Jóelsson veltir žvķ ašeins fyrir sér ķ stuttri hugvekju:

Ég trśi ekki į eftirlķf. Žegar ég dey er ég allur. Ég hef žetta eina lķf til žess aš lįta gott af mér leiša. Žannig lifi ég įfram, ķ minningum afkomenda, ęttingja og vina, sem munu vonandi minnast mķn sómasamlega.

Kristjįn Lindberg bendir į aš žaš er ekki til neitt sem heitir "ókeypis prestur", en haft var eftir Bįru Frišriksdóttur žegar hśn skrifaši grein er tengdist aš sjįlfsögšu tillögu Mannréttindanefndar Reykjavķkur aš "žaš žarf ekkert aš borga prestinum ķ nśverandi skipulagi sem žarf aš gera séu ašrir fagašilar kallašir til". Žetta bull hrekur Kristjįn og Išunn nokkur neglir žetta:

Sįlfręšižjónusta viš skóla er lögbošin og ekki žarf aš greiša aukalega fyrir žjónustu sįlfręšings td ķ kjölfar įfalla.#

Og žaš voru fleiri vanvitar sem vildu bregšast viš tillögu Mannréttindarįšs Reykjavķkur į einhvern hįtt, t.d. kom fįrįnleg tillaga Įrna Johnsen og félaga į Alžingi sem Egill Óskarsson greindi frį. En sś arfavitlausa tillaga felst beinlķnis ķ žvķ aš gera kristni hęrra undir höfši ķ grunnskólum. Svona einsog aš "kristileg arfleifš ķslenskrar menningar" ķ ašalnįmskrį sé ekki nóg.

Žingsįlyktunartillagan sjįlf er algjör froša sem erfitt er aš sjį einhverja merkingu śr. Reyndar er merkilegt aš hśn fjallar ekkert um mikilvęgi fręšslu um önnur trśarbrögš og lķfsvišhorf heldur er eingöngu bent į kristnu arfleišina ķ grunnskólalögunum og alžingi į aš įlykta aš mikilvęgt sé aš vel sé stašiš aš fręšslu um hinn kristna menningararf. S.s. algjörlega innihaldslaust žvašur ķ ljósi žess aš žetta er eitthvaš sem skólar gera nś žegar.

Ašventuhugvekja Birgis Baldurssonar fjallaši aš mestu um drottnun og žį furšulegu žörf veikgešja einstaklinga aš lįta drottna yfir sér.

Įskorun mķn er žessi: Eigum viš ekki öll, sér ķ lagi žau sem finna sig fangin ķ fašmi drottnara af einhveru tagi, aš nota žessa ašventu til aš losa sig śr žeim višjum? Eigum viš ekki aš stefna aš žvķ öll aš męta jólunum sem frjįlsir einstaklingar og įn lotningar fyrir hvers kyns yfirvaldi? Eigum viš žaš ekki öll inni hjį mönnum į borš viš Gunnar ķ Krossinum aš vald žeirra sé frį žeim tekiš ķ eitt skipti fyrir öll?

Styrmir Reynisson spyr hvort prestar vinna viš aš segja ósatt. Jį, žaš gera žeir.

Žegar ég komst til örlķtils vits, svona um žaš bil 10 įra, fór ég aš spyrja óžęgilegra spurninga. Hélt presturinn aš einhver mundi trśa žvķ aš Nói hefši veriš 600 įra žegar hann smķšaš žessa örk? Hvernig varš žrišja kynslóš manna til į eftir Adam og Evu? Af hverju lét Jesś ekki bara sleppa žvķ aš krossfesta sig fyrst hann gat bara allt? Hvers vegna žurfti aš krossfesta Jesś? Af hverju ekki bara fyrirgefa syndir mannfórnalaust?

Andrea Gunnarsdóttir er draumóramanneskja og vill sjį breytingar į samfélaginu. "Sér ķ lagi hvaš varšar trśmįl." Ķ greininni Draumasamfélagiš? bendir hśn į eina įgętis lausn:

Sekślarismi ķ opinberum stofnunum eins og trśbošsleysi ķ leik- og grunnskólum leišir til hlutlausra skóla, sem leišir til umburšarlyndis ķ garš samferšamanna fólks, sem leišir til fordómaleysis ķ garš trśarbragša og žeirra sem iška engin trśarbrögš. Žannig geta öll dżrin ķ skóginum veriš vinir, žvķ aš trśarbrögš žurfa ekki aš hafa nein įhrif į gang mįla frekar en skošanir manna į engifer og myntu.

Siggeir F. Ęvarsson spurši ķ desember: Af hverju trśir žś ekki į jólasveininn? Žaš er żmislegt sem jólasveinninn (eša -sveinar) į sameiginlegt meš annarri veru; hann er alsjįandi, žvķ sem nęst almįttugur og algóšur, en hann mismunar börnum į žann hįtt hvort žau hafi veriš góš eša vond žetta įriš.

Ég hef lķklega veriš 9 įra gamall žegar ég horfšist loks ķ augu viš žį stašreynd aš holurnar ķ sögunni um jólaveininn voru of margar og of stórar til aš halda vatni. Jólasveininn er ekkert nema ķmynduš vera, stjórntęki sköpuš af samfélaginu til aš beita okkur félagslegu taumhaldi og tryggja aš viš högum okkur vel. Kunnulegt stef, ekki satt?

Fjalar Freyr Einarsson er grunnskólakennari. Aš mati Egils Óskarssonar žį skrifaši hann grein ķ Fréttablašiš į fölskum forsendum, en Fjalar minnist ekkert į žaš aš hann er einnig forseti Gķdeon-félagsins.

En allt skilur žetta eftir sig stóra spurningu: af hverju kemur formašur Gķdeonfélagsins į Ķslandi, félags sem į mikilla hagsmuna aš gęta ķ žessari umręšu, ekki hreint fram? Af hverju žessi feluleikur? Er Fjalar ef til vill hręddur um aš orš hans hafi minna vęgi žegar fólk veit hvaša hagsmuna hann hefur aš gęta?

Hvaš į Taimour Abdulwahab sameiginlegt meš manni einsog mér? Nś, hann var vķst öfgamašur eins og ég. Óli Gneisti Sóleyjarsson bendir į žaš grķšarlega misręmi sem felst ķ žvķ aš aš kalla fólk sem bošar og beitir ofbeldi og sjįlfsmoršssprengjuįrįsir og svo okkur ķ Vantrś "öfgamenn":

Öfgar mķnar eru nefnilega fyrst og fremst aš nota tjįningarfrelsi mitt til gagnrżna skošanir annarra og hvetja til trśfrelsis og jafnréttis. Hver hugsandi mašur ętti lķka aš sjį aš ég į ekkert sameiginlegt meš žeim öfgum sem Taimour Abdulwahab var gagnrżndur fyrir. Žaš er hrein og bein gengisfelling oršsins öfgar žegar žvķ er beint aš mér og mķnum frišelskandi félögum ķ Vantrś og er žį fyrst og fremst merki um vitsmunalegt gjaldžrot žess sem notar oršiš į žann hįtt.

Gušmundur D. Haraldsson bendir į ķ greininni Rķkiskirkjan: Fara prestar eftir žvķ sem žeir predika? į žį augljósu sišferšisbresti og mótsagnir ķ mįlflutningi kirkjunnar žegar žeir ręša um ašskilnaš rķkis og kirkju, segjast vilja stušla „samtali, umburšarlyndi, viršingu fyrir manngildinu og lotningu fyrir lķfi“ og boša "aš gręšgi og efnishyggja sé af hinu slęma":

Žeir tala um aš kirkjan sé ašskilin rķkinu meš lögum, hśn sé óhįš rķkinu, en į milli kirkjunnar og rķkisins séu ķ gildi samningar. Samningar žessir réttlęta aš žeirra sögn sérstakar greišslur til kirkjunnar sem ašrir söfnušir fį ekki. Afvegleišingin felst ķ žvķ aš hunsa algerlega žį stašreynd aš kirkjan eignašist žessar eignir į vafasaman hįtt, eins og fjallaš hefur veriš um hér. Hśn felst lķka ķ žvķ aš ef žessar greišslur eru aršur af kirkjujöršunum, žarf žessi aršur aš vera nokkuš mikill – sem er ósennilegt. Žessi mįl žarf aš ręša, ķ samręmi viš žaš „samtal“ sem kirkjan bošar, en ekki snśa śt śr umręšunni.

Žaš er nefnilega óneitanlega skondiš aš žegar tališ berst aš buddum prestana, žį er hlaupiš upp til handa og fóta.

Guš sem MacGuffin er stuttur pistill eftir Valgarš Gušjónsson og bendir į tilgangsleysi einhvers gušs, enda aušvelt aš skipta žessu fyrirbrigši śt fyrir eitthvaš annaš.

Hitchcock (og fleiri) skilgreindi MacGuffin ķ bķómyndum (og sögum) sem eitthvert óskilgreint atriši sem sagan snérist um og allir vęru aš eltast viš, en žaš skipti ķ rauninni engu mįli hvert atrišiš var, hįlsmen ķ glępasögu eša leyniskjöl ķ njósnasögu. Sögužrįšurinn hefši ķ sjįlfu sér ekkert meš atrišiš aš gera og mį aušveldlega skipta žvķ śt įn žess aš žaš breyti nokkru um söguna.

Mešan viš birtum bara ręšu eftir Robert G. Ingerssol žį fékk stór hluti žjóšarinnar heldur leišindavišmót frį rķkiskirkjunni um jólin sem Frelsarinn gerši įgęt skil ķ pistlinum Gullkįlfurinn baular į jólanótt! og benti į tvęr jólapredikarnir sem fluttar voru į jóladag.

Į Ķslandi er aš verša til lśtersk rķkiskirkjuklķka sem vešur yfir allt og alla į skķtugum skónum. Žar er hnefaréttur žess sterka réttlęttur meš helfalskri barnatrśfélagaskrįningu ķ Žjóšskrįnni. Allt svo aš grįhęršu strįkarnir ķ rķkiskirkjunni meš gušfręšipróf fįi laun og megi gera žaš sem žį langar viš skattfé og eigur almennings. Svo langt hefur žessi klķka gengiš aš rķkiskirkjan reyndi aš stjórna lżšręšislegum kosningunum til stjórnlagažings. Engri annarri rķkisstofnun eša rķkisforstjóra dettur slķkt sišleysi og ólżšręšisleg hegšun ķ hug. Hugsiš ykkur ef forsetinn hefši śtbśiš sérstakan lista til aš tryggja sķna stöšu į stjórnlagažinginu. Žetta jašrar viš valdarįn, löglegt en sišlaust.

III

Ķslenska hśmanistafélagiš Sišmennt hélt uppį 20 įra starfsafmęliš sitt ķ fyrra og efndi til mįlžings um veraldlegt samfélag - gildi žess og framtķš. Viš og fleiri óskušum félaginu til hamingju meš žennan įrangur. En žó fékk félagiš kaldar kvešjur frį kirkjunni.

Mótmęli voru viš Hallgrķmskirkju ķ allt sumar. Efast var į krįnni nęr allt įriš. Rķkisrekiš trśfélag var žį og er enn tķmaskekkja en framtķšin,hvaš žaš varšar, er nokkuš björt.

Viš vķsušum ķ nokkur myndbönd į įrinu og ég mį til meš aš benda į žęr athyglisveršustu.

Hiš heilaga Ķsland er stutt heimildarmynd Samśels Žórs Smįrasonar og var auk žess śtskriftarverkefni hans frį fjölmišlatęknibraut Borgarholtsskóla. Heimildarmyndin fjallar um sambands rķkis og kirkju.

Christopher Hitchens greindist meš krabbamein žetta įr sem hann ręšir um ķ opinskįu vištali hjį CNN. Viš bentum einnig į heimildaržįttinn hans Engill helvķtis sem fjallar um móšur Teresu og žann skśrk sem hśn hafši aš geyma.

Ekki vera asni eša "Don't be a dick" er fyrirlestur eftir Phil Plait sem fjallar um hvaš trśleysingjar geta veriš miklir dóna į internetinu og heimfęrir žaš yfir į veruleikan. Plait er sjįlfur trślaus, en honum finnst hvimleitt aš lesa umręšur į netinu sem innihalda gķfuyrši og uppnefni. PZ Meyers svarar žessum fyrirlestri nokkuš vel ķ greininni The Dick Delusion

Richard Dawkins hélt žrumuręšu af tilefni komu Joseph Ratzinger (betur žekktur sem helvķtis pįfinn) til Bretlands nśna ķ september.

Svo bentum viš į myndband sem mętti lķta į sem kynningu į gagnrżnni hugsun og einnig vķsušum viš ķ vķdjó sem "śtlistar og śtskżrir" samhengiš ķ biblķ.

IV

Jį, žetta var sirka allt įriš hér į Vantrś. Įšur en ég lżk žessari yfirferš ętla ég ašeins aš stikla į einu mįlefni sem ég į žaš til aš furša mig į: Rķkiskirkjan.

Žaš er einkennilega lunda hjį lśthersk-evangelķskum prestum rķkiskirkju Ķslands aš višurkenna ekki eša neita žvķ alfariš aš hér į Ķslandi sé rķkiskirkja. Žaš er tališ uppnefni og jafnvel móšgun aš segja aš hin "bišjandi, bošandi og žjónandi žjóškirkja" sé rķkiskirkja. Eflaust er žetta tekiš sérstaklega fram ķ gušfręšideildinni aš žetta sé hįšungsleg meinyrši, og žannig lesa žeir žaš ķ hvert sinn sem oršiš er notaš, jafnvel žó notast er viš frekar almenna og hlutlęga skżringu. Engu skiptir samhengiš og hver segir žaš. Rķkiskirkja er eflaust bara oršiš jafnt og ofbeldiš sem trśbošiš er. En burtséš frį žvķ hvaš starfsmenn stofnuninnar segja, žį er hśn samt sem įšur rķkiskirkja.

Hśn byggir alla sķna afkomu į fjįrsżslu rķkisins og er tryggš allskyns opinber réttindi frį rķkinu sökum žess og einungis aš hin lśthersk-evangelķska kirkjudeild į Ķslandi er sérstaklega vernduš ķ stjórnarskrįnni og skal "rķkiš aš žvķ leytinu vernda hana og styšja". Ekkert gušfręšilegt og póstmódernķskt oršasalat getur sannfęrt sęmilega skynsamt fólk aš Žjóškirkja Ķslands sé ekki rķkiskirkja žegar žaš gerist ekki skżrara en henni sé getiš ķ stjórnarskrį lżšveldisins. Žegar prestar segja aš kirkjan sé "sjįlfstęš frį rķkinu" žį er žaš einmitt eitt innihaldiš ķ žessu rotna oršasalati sem boriš er į borš žjóšarinnar.

Į Ķslandi er rķkiskirkja. Žetta vita flest allir žó sumir vilja ekki višurkenna žaš. Ķ meira en 100 įr hefur žjóšfélagiš veriš skikkaš til aš borga rķkiskirkjunni įkvešna upphęš į hverju įri. Af hverju? Žvķ einhverjar örfįir gaurar į fįmennri eyju įkvašu žaš fyrir žśsund įrum sķšan aš žessi žjóš yrši kristinn. Vį. Verstu. Rök. Ķ heimi.

Žessi upphęš sem rķkiskirkjan į rétt į frį rķkinu er reiknuš śtfrį einhverjum ķmyndušum arši af ómetnum jöršum sem tališ er vera 17 žśsund milljarša króna virši(!). Auk žess fęr kirkjan sóknargjöld frį rśmlega 80% žjóšarinnar. Svo einhver önnur aukagjöld og nefskatt og żmsar aukasporslur śr rķkisstyrkjum, fjįrsterkum bakhjörlum og velunnurum. En muniš samt aš sóknir landsins verša aš standa skil į įrsreikningum til Rķkisendurskošunar.

Opinberir starfsmenn žess hafa svo tekiš aš sér aš leggja einhverjar lķnur ķ sišferšislegum, kynferšislegum og jafnvel fjįrhagslegum efnum. En hafa sżnt og sannaš undanfarin įr hvaš žeir geta veriš brenglašir žegar žaš kemur aš žessum mįlefnum og verša fljótt gjaldžrota žegar innt er į eftir einhverjum almennilegum skżringum žegar žessi mįl viršast vera ķ uppnįmi hjį kirkjunni.

Og žessi sömu 100 įr hefur umręša veriš um ašskilnaš rķkis og kirkju. Įherslurnar og įhuginn į umręšunni hafa veriš misjafnar žessa öld sem viš höfum haft bona fide rķkiskirkju. En krafan hefur veriš og er skżr og hefur aldrei veriš jafn hįvęrri en nś: Fullur ašskilnašur rķkis og kirkju.

Viš ķ Vantrś munum halda įfram aš hamra į žessu andlega beyglaša hafti lżšręšis og mannréttinda. Žaš er óešlilegt og eiginlega bara skašlegt samfélaginu aš einhver dómsdagsžvęla og dauši og rugl žvęlist svona fyrir ķ stjórnsżslu, skólakerfi og annarri opinberri starfsemi. Viš munum alveg reyna spara stóru oršin - nema sį stķll eigi viš. En žaš er óhjįkvęmilegt aš fullur ašskilnašur rķkis og kirkju verši aš veruleika. Viš fullyršum aš žaš veršur alveg grķšarlegt framfaraskref fyrir žjóšfélagiš og mun vera veigamikill žįttur ķ aš fęra žetta litla land į skynsamlega, sįtta og jaršbundna braut.

Burt meš bįkniš.

[I. hluti] [II. hluti] [III. hluti] [IV. hluti]

Žóršur Ingvarsson 11.01.2011
Flokkaš undir: ( Leišari )

Višbrögš

Lokaš hefur veriš fyrir athugasemdir viš žessa fęrslu. Viš bendum į spjalliš ef žiš viljiš halda umręšum įfram.