Allar fęrslur Allir flokkar Sos Um félagiš Śrskrįning Lógó Spjallid@Vantru Póstfang Vantru@Facebook Vantru@Youtube Vantru@Twitter

Hrokafullir, ofbeldishneigšir og vitlausir bókstafstrśmenn?

Klerkar Žjóškirkjunnar kvarta oft yfir žvķ aš landinn hafi lķtinn įhuga į trśmįlum og ręši lķtiš um žau. Ķ ljósi žessa er afskaplega skrżtiš aš žessir sömu klerkar hafa nįnast ekki neitt um Vantrś aš segja, nema žį aš tala umhrokafulla trśleysingja ķ dylgjustķl. Ķ predikun žjóškirkjuprestsins Siguršar Įrna žarsķšasta sunnudag, Eitraš fyrir trś og efa, voru einmitt žannig ummęli. Siguršur sagši:

Efahyggjan er skįrri en trśarofstęki žvķ hśn hvetur ekki til herferša, manndrįpa og kśgunar meš sama hętti. En hrokafull efahyggja er systir hrokafullrar trśar, aš žvķ leyti aš hśn smęttir tilveruna, er ķ grunninn bókstafshyggja, sem ekki umber ašrar skošanir, getur ekki unnt öšrum, aš skilgreina litrķki veraldar meš öšrum hętti en skv. sinni forskrift. Kynniš ykkur bošskap žeirra, sem eru herskįir gušleysingjar. Žar finniš žiš ekki žroskaša vitmenn, heldur hrokagikki, sem hęša og nķša. Herskįir gušleysingjar eru bókstafstrśarmenn. Hjį slķkum er jafnan stutt ķ ofbeldiš.

Hverjir eru žessir hrokafullu efahyggjumenn og herskįu gušleysingjar eiginlega? Bošskap hverra er Siguršur aš bišja söfnušinn aš kynna sér? Hann vķsar ekki į neitt.

Ef litiš er til erlendra manna veit ég ekki um efni frį vitlausum herskįum trśleysingjum, nema Siguršur telji menn eins og Bertrand Russell, Nietzsche, Freud, Karl Marx, George H. Smith og Carl Sagan vera vitleysinga. Ef litiš er innanlands, žį eru engir herskįir trśleysingjar sżnilegir nema Vantrś og Siguršur veit vel af tilvist Vantrśar. Žannig aš žaš er mjög lķklegt aš Siguršur hafi veriš aš tala um okkur.

Žar sem Siguršur hefur ekki fengist til aš svara tölvupóstum frį mér og öšrum vantrśarmešlimum žar sem viš spyrjum hvort hann eigi viš Vantrś, žį tel ég hann hafa stašfest aš hann hafi veriš aš ręša um Vantrś meš žvķ aš svara ekki.

Efahyggjan er skįrri en trśarofstęki žvķ hśn hvetur ekki til herferša, manndrįpa og kśgunar meš sama hętti. En hrokafull efahyggja er systir hrokafullrar trśar, aš žvķ leyti aš hśn smęttir tilveruna, er ķ grunninn bókstafshyggja,

Žaš rétt athugaš hjį Sigurši aš trśleysi (efahyggja) hvetur ķ sjįlfu sér ekki til herferša, manndrįpa eša kśgunar, ekki frekar en žaš aš trśa ekki į įlfa. En žar meš sagt er ekki vķst aš einhverjir trśleysingjar hvetji ekki til žessara hluta, alveg eins og sį sem trśir ekki į įlfa getur gert žaš.

Į predikuninni sést aš žegar Siguršur talar um hroka, žį į hann viš fullvissu (sem Sigurši finnst vera hrokafull). Žannig aš samkvęmt Sigurši er trśleysi sem mašur er fullviss um systir trśar sem mašur er fullviss um af žvķ aš trśleysiš “smęttar tilveruna”. Hvernig hrokafull efahyggja “smęttar tilveruna” er leyndardómur, žvķ Siguršur śtskżrir ekki hvaš hann į viš meš žvķ.

Hvaš Siguršur Įrni į viš meš žaš aš kalla hrokafulla efahyggju bókstafstrś er enn meiri leyndardómur.

[Hrokafull efahyggja] ... [umber ekki] ašrar skošanir, getur ekki unnt öšrum, aš skilgreina litrķki veraldar meš öšrum hętti en skv. sinni forskrift.

Žarna notar Siguršur skrżtna skilgreiningu į sögninni “aš umbera”. Žaš aš umbera ašrar skošanir žżšir ekki aš žaš eigi ekki aš gagnrżna žęr eša segja skošanir sķnar į žeim. Myndi einhverjum detta ķ hug aš halda žvķ fram aš frambjóšandi hęgri flokks vęri ekki umburšarlyndur af žvķ aš hann gagnrżndi hugmyndir frambjóšanda vinstri flokks? Ég myndi flokka žaš undir umburšarlyndi aš umbera žaš aš hugmyndir manns séu gagnrżndar.

En ef Siguršur heldur žvķ fram aš meš žvķ aš hafa sannfęringu (hroka) sé mašur óumburšarlyndur er žaš ekki satt. Žaš aš hafa sannfęringu segir ekkert um žaš hvort mašur umberi skošanir annarra eša ekki.

Kynniš ykkur bošskap žeirra, sem eru herskįir gušleysingjar. Žar finniš žiš ekki žroskaša vitmenn,....

En kynniš ykkur lķka bošskap frjįlslyndra gušfręšinga. Žar finniš žiš žroskaša vitmenn sem hrekja mįlflutning herskįrra trśleysingja mįlefnalega og įn allra įrįsa į vitsmuni eša žroska vitlausu gušleysingjanna.

Žaš er rétt aš benda į aš herskįtt guš- eša trśleysi vķsar ekki til ofbeldis, heldur er einungis um aš ręša trśleysingja sem er ekki feiminn viš aš benda į aš trś sé vitleysa. Ef sama orš vęri notaš um kristiš fólk, žį vęri Siguršur Įrni, biskupinn og allir prestar Žjóškirkjunnar “herskįir kristnir menn”, žar sem žeir eru ekki feimnir viš aš boša trśna sķna.

[Ķ bošskap herskįrra gušleysingja finniš žiš] hrokagikki, sem hęša og nķša.

Žaš er rétt aš viš notum hįš, enda er hįš skemmtilegt og įhrifarķk ašferš til žess aš gagnrżna mįlflutning annarra. Ég veit ekki hvaš Siguršur į viš žegar hann talar um nķš, kannski flokkar hann gagnrżni į trśnna sķna sem nķš?

Herskįir gušleysingjar eru bókstafstrśarmenn. Hjį slķkum er jafnan stutt ķ ofbeldiš.

Enn og aftur leyndardómsfullar og órökstuddar skilgreiningar. Hvernig geta herskįir gušleysingjar veriš bókstafstrśarmenn? Rökin fyrir žvķ aš žaš sé “jafnan stutt ķ ofbeldiš” hjį okkur herskįu trśleysingjunum byggjast į žvķ aš viš séum bókstafstrśarmenn, žannig aš ekki er ljóst hvernig sś skošun Siguršar geti stašist. Tökum sem dęmi fręgasta herskįa trśleysingja 20. aldarinnar, frišarsinnan Bertrand Russell. Įriš 1958 varš Russell fyrsti formašur félagsins “Campaign for Nuclear Disarmament”, allir žekkja merki félagsins, frišarmerkiš.

Žegar ummęli Siguršar Įrna eru tekin saman, žį heldur hann žvķ fram aš viš séum, óumburšarlyndir, vitlausir, ofbeldishneigšir, bókstafstrśar-hrokagikkir, sem hęša og nķša. Allt įn žess aš koma meš rök. Vonandi munu prestar Žjóškirkjunnar hętta aš hunsa Vantrś og fara aš svara mįlflutningi okkar, en žį veršur žaš vonandi ekki órökstuddar persónuįrįsir, heldur mįlefnaleg rök.

Hjalti Rśnar Ómarsson 05.05.2006
Flokkaš undir: ( Efahyggja )

Višbrögš


Khomeni - 05/05/06 08:53 #

Glęsileg grein. Góšar pęlingar. Gott svar viš ógešfeldum įviršingum klerksins.

Sérkennilegt aš halda žvķ fram aš trśleysi "smętti" veruleikann. Mķn skošun og mķn upplifun af trśleysi er einmitt žveröfug. Viš žaš aš varpa trśnni fyrir róšann žį opnasšist heimurinn fyrir mér. Heimurinn varš stęrri, glęsilegri og undursamlegri. Guš įviršingaprestsins og heimsmynd hans er einmitt smį og aum. Skošum trśarjįtninguna:

Ég trśi į Guš, föšur almįttugan, skapara himins og jaršar. Ég trśi į Jesś Krist, hans einkason, Drottinn vorn, sem getinn er af heilögum anda, fęddur af Marķu mey, pķndur į dögum Pontķusar Pķlatusar, krossfestur, dįinn og grafinn, steig nišur til heljar, reis į žrišja degi aftur upp frį daušum, steig upp til himna, situr viš hęgri hönd Gušs föšur almįttugs og mun žašan koma aš dęma lifendur og dauša. Ég trśi į heilagan anda, heilaga almenna kirkju, samfélag heilagra, fyrirgefningu syndanna, upprisu mannsins og eilķft lķf.

Žetta er žaš sem hamraš er į. Žetta er mįliš. Hver trśir žessar vitlausu "trśarjįtningu"? Bara setningin >...situr viš hęgri hönd Gušs föšur almįttugs og mun žašan koma aš dęma lifendur og dauša.

Hver trśir žessu. Trśir įviršingapresturinn aš žegar hann drepst, fari hann fram fyrir guš og Jesś (sem reyndar er sama veran skv žrenningarskilningnum) og fari żmist til helvķtis eša himnarķkis.

Žess fyrir utan aš Jesś var aldrei til. hann er gošsögn. Dęmi um žaš žegar jśdaismi og s.k paganismi blandasšist saman. Péturskirkjan er byggš ofan į fornu paganķskum įtrśnašarstaš.

Kristni sprettur ekku upp fullsköpuš einn daginn og veršur aš stęrstu trśarbrögšum heims į 3 įrhundrušum. Sifjar kristindómsins (og ž.m.t hugmyndarinnar um Jesś) eru eldgamlar.

Vissuš žiš t.d aš dyonżsos og hlišstęša hans Ósķris var:

Guš skapaši Osķris/Dyonisos ķ holdi og frelsara mannskyns. “Sonur gušs”

Fašir Osiris var Guš en móšir hans var hrein mey

Fęddur i helli eša ķ hlöšu žann 25 desember. Žrķr fjįrhiršar voru višstaddir

Bżšur fylgjendum sķnum endurfęšingu viš skķrn

Breytir vatni ķ vķn ķ giftingarathöfn

Rķšur į asna inn ķ borg, er fagnaš meš pįlmalaufum

Deyr um pįska sem fórn fyrir heiminn

Sendur til heljar en į 3ja degi rķs til himna.

Fylgjendur hans bķša hans į efsta degi

Dauša hans er fagnaš meš brauši og vķni sem eiga aš tįkna hold hans og blóš.


Kįri Svan Rafnsson (mešlimur ķ Vantrś) - 05/05/06 10:58 #

Talandi um trśarjįninguna, hefur žś skošaš trśarneitun vantrśar.


Torfi Stefįnsson - 05/05/06 12:40 #

Sęll Komeni Hvašan hefur žś žessar hlišstęšur milli grķsk-egypskra trśarbragša og kristninnar? Geturšu vķsaš į nokkuš žokkalega hlutlausan vef sem dęmi?


Khomeni - 05/05/06 12:43 #

Trśarafneitunin er ķ raun eitthvaš sem Satansistar mydnu skrifa undir. En Satanistar eru aušviršulegasti hópur trśašra sem fyrirfinnst.

Sį sem er Satanisti gerir nefnilga rįš fyrir aš heimsmynd kristindómsins sé rétt. Vegna žess aš Satanismi er eiginlega settur til höfšušs kristindómmnum. Ekki öšrum trśarbrögšum.

Satanismi er eigninlega eins og snżkjudżr į kristum įtrśnaši. Snżkjudżr į blindum, gömlum Hįkarli sem syndir af gömlum vana.

Veršur ekki hallęrislegra.

Ég er žvķ ekki sélega hlyntur trśarafneitun Vantrśar. Hśn er sett til höfšs kristindómnum og byggš upp nįnast sem ögrun. Žaš vęri miklu frekar aš bśa til sérstaka trśarafneitun.

Best er samt aš hafa ekki neitt..


Khomeni - 05/05/06 12:56 #

Sęll Komeni Hvašan hefur žś žessar hlišstęšur milli grķsk-egypskra trśarbragša og kristninnar? Geturšu vķsaš į nokkuš žokkalega hlutlausan vef sem dęmi?

Ég veit ekki um neinn gasalega hlutlausan vef um trśmįl į netinu yfir höfšu. ég er s.s BA ķ gušfręši og žekki žvķ ašeins til kenningarinnar um jesśmżtuna, en žessi bók.. "The Jesus Mysteries: Was the "Original Jesus a Pagan God?" ..er alveg frįbęr.

Ég er aš lesa hana. Afar góš og fróšleg bók. Žaš er gott aš žekkja ašeins til Gnósta įšur en farši er ķ lesninguna. Önnur bók sem ég męli meš er "The River of God"

kaupa žessar bękur. ég get lķka lįnaš. Khomeni@gmail.com

Lokaš hefur veriš fyrir athugasemdir viš žessa fęrslu. Viš bendum į spjalliš ef žiš viljiš halda umręšum įfram.